Pages
-
-
Epistemološko vrjednovanje religioznog iskustva u viziji postsekularizma Bertranda Russella
-
Bruno Matos Istraživanje u doktorskoj disertaciji vodilo se metodom kritičke analize prema kojoj se
pristupilo fenomenu epistemološkog vrednovanja religioznog iskustva u viđenju
postsekularizma Bertranda Russella. Disertacija je podijeljena u pet poglavlja u kojem
zadnje, peto poglavlje predstavlja sintezu cjelokupnog kritičko-problemskog metodičkog
pristupa ovom istraživanju. U skladu s time, ovo istraživanje sadrži dva problema u
nedovoljnoj mjeri aktualiziranima u domaćim...
-
-
Etika Paula Tillicha i njezine implikacije u poslovnoj etici
-
Nediljka Rogošić Tema ovoga rada je Etika Paula Tillicha i njene implikacije u poslovnoj etici. Rad je
nastao s ciljem da se istraže, analiziraju i predstave glavna područja Tillichova rada, usustavi
Tillichova etika s obzirom na različite izvore, odnosno područja njegova interesa, utvrde
sastavnice Tillichove etike, utvrde implikacije Tillichove etike u poslovnoj etici, usporede
misli drugih autora o etici i njenom odnosu s religijom s Tillichovim promišljanjima te istraži
kakva je...
-
-
Filozofija prakse: nastanak, utjecaj, posljedice
-
Robert Đidara Ovaj rad usmjeren je na istraživanje nastanaka, utjecaja i posljedica djelovanja
filozofske grupe Praxis. Radi se o filozofskom pravcu koji je 60-ih i 70-ih godina bio
prepoznatljiv u međunarodnim intelektualnim krugovima zahvaljujući prvenstveno vođenju
Korčulanske ljetne škole i filozofskog časopisa Praxis. U okviru ljetne škole i filozofskog
časopisa razvijali su "stvaralački" marksizam spram dogmatskog marksizma sovjetskog tipa. U
posljednjih desetak godina kod nas je...
-
-
Filozofsko-teološki korijeni pojma solidarnosti u misli Ivana Pavla II.
-
Miroslav Čadek Iskustvo postojanja i djelovanja zajedničko je svim ljudima, i pomoću toga iskustva
učimo o našoj ljudskoj naravi i njenoj složenosti. Činjenica da čovjek živi i postoji zajedno
s drugima upućuje nas na stvarnost koju zovemo ''zajednica'' ili ''društvo''. Cilj bivanja i
zajedničkog djelovanja je opće dobro. Briga za ljude nije samo filozofsko ili sociološko
pitanje nego i religijsko, odnosno, još preciznije, teološko pitanje. Kao odgovor na teške i
složene prilike...
-
-
Istina kao kriterij umjetničkih djela
-
Antonia Čačić Rad se bavi ispitivanjem istine kao kriterija umjetničkih djela, istraživanjem duhovnih
aspekata umjetničkih djela kojima je istinitost preduvjet, odnosom slobode i stvaralaštva, te
usporedbom religijskih i stvaralačkih fenomena. Cilj istraživanja je provjera pretpostavke da
je istina kriterij za raspoznavanje umjetničkih djela kao umjetničkih.
Prva je teza da se istina umjetničkog djela može temeljiti samo na postojanju apsolutnog
kriterija istinitosti. Druga je da istina...
-
-
Melankolija, ludilo i ljudska narav u političkoj filozofiji Thomasa Hobbesa
-
Kristina Polegubić Thomasa Hobbesa su trajno obilježile dvije tvrdnje, koje ujedno predstavljaju okvir za
istraživanje njegova političkog opusa: jedna kaže da je čovjek čovjeku vuk, a druga da u
prirodnom stanju, dakle u stanju bez političke vlasti, vlada rat svih protiv svih. Iako Hobbes
niti na jednom mjestu u svojim djelima nije eksplicitno odredio čovjeka prirodnog stanja kao
čovjeka-vuka, pojam homo lupus je postao glavni epohalni i antropološki pojam kojim
započinje svako ozbiljno...
-
-
Prazni termini u Aristotelovoj logici
-
Igor Martinjak U ovoj disertaciji argumentiram da Aristotelova silogistika omogućuje valjano zaključivanje u
jeziku u kojemu se pojavljuju prazni termini. Standardno se tvrdi da silogistika primijenjena nad
jezikom s praznim terminima omogućuje nevaljane zaključke i/ili da je sama silogistika
zamišljena kao logika za takav fragment jezika u kojemu nisu dopušteni prazni termini. Kroz
disertaciju pokazujem da mnoge logičke stavke iz Aristotelova korpusa ne možemo razumjeti ako
ne dopustimo...
-
-
Problem teleologije i slobode unutar Spinozinog determinizma
-
Miroslav Fridl U radu sam se suočio s problemom kompatibilnosti ljudske teleologije i slobode u
smislu sposobnosti izbora sa Spinozinim determinističkim sistemom. Spinoza je, vodeći
računa o cvatućoj znanstvenoj revoluciji ali i nukan prosvjetiteljskim motivima, nastojao
izgraditi sistem koji će svojom deduktivnošću i izvjesnošću biti dovoljno uvjerljiv njegovim
čitateljima da ga prihvate počevši od prvih premisa pa sve do njihovih implikacija na čovjekov
praktični život. U takvom...
-
-
Teološko-filozofsko poimanje obitelji u naučavanju Karola Wojtyle
-
Jadranka Ažić Naš rad prikazuje poimanje čovjeka i obitelji u personalističkoj filozofiji i teološkoj
antropologiji Karola Wojtyłe/Ivana Pavla II. te utjecaj njegove teološke misli na shvaćanje
obitelji za vrijeme njegova pontifikata. Personalistička antroplogija i analize ljubavi koje je
Wojtyła razradio u svojim glavnim filozofsko-teološkim djelima temelj su za promišljanje o
obitelji, tj. poimanje obitelji kao communio personarum. Personalističko poimanje obitelji
vodi konzekventno i...
-
-
Uloga finalnosti u shvaćanju bitka kod hrvatskih neoskolastika
-
Kata Lamešić Doktorska disertacija u četiri dijela proučava djela hrvatskih neoskolastika o ulozi
finalnosti u shvaćanju bitka. Prvi dio definira pojmove finalnosti i bitka u povijesnom prikazu
s analizom uloge finalnosti u shvaćanju bitka kod Aristotela i Tome Akvinskoga zbog njihova
utjecaja na neoskolastičku filozofiju. Drugi dio prikazuje elemente finalnosti u shvaćanju
bitka u filozofijama hrvatskih neoskolastika: J. Stadlera, A. Bauera, V. Keilbacha, S.
Zimmermanna, I. Kozѐlja i M....
-
-
Utjecaj Ivana Damaščanskoga na hrvatske renesansne pisce
-
Natali Hrbud Cilj je doktorskog rada Utjecaj Ivana Damaščanskoga na hrvatske renesansne pisce
bio istražiti koliko su Ivana Damaščanskoga pojedini hrvatski renesansni pisci poznavali i na
koji način percipirali i koristili u svojim djelima. Metodološki gledano, valjalo je analizirati
pojedini tekst unutar djela nekog od hrvatskih renesansnih pisaca te pokušati s obzirom na
povijesni kontekst renesanse napraviti i određenu sintezu. Naime u tu su svrhu poslužila,
određenim...
-
-
Utjecaj moderne na katolički sakralni prostor u Hrvatskoj prije i poslije Drugoga vatikanskoga koncila
-
Ivica Jurišić Sakralna arhitektura ima neprekinuti slijed koji možemo pratiti do dvadesetih godina dvadesetog stoljeća. Krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća filozofija će doživjeti veliku razvoju fazu i svojim novim načinom promišljanja oblikovati svijet do naših dana. Nova promišljanja zahvatit će teoriju arhitekture, koja će uz pojavu novih materijala betona, čelika i armirano-betonske konstrukcije donijeti velike promjene. Te promjene će svoj odraz imati i na sakralnu...
Pages