| Abstract | Ako govorimo o pojmu vjere u svakodnevnom govoru onda je svaki čovjek na neki način vjernik budući da je vjera svakodnevno prisutna u našem životu (vjerujemo svojim prijateljima, liječnicima, profesorima...). Vjera je i ključni kršćanski pojam, stoga ovaj diplomski rad govori o vjeri današnjega čovjeka (kršćanina). Vjera nam biva ponuđena kao besplatan spasenjski dar, no često vidimo kako su mnogi ravnodušni prema njoj. Sveto pismo ne govori o nevjeri u današnjem smislu, ali spominje vjeru u više bogova i vjeru u idolopoklonstvo. Dok Stari zavjet govori o vjeri cijeloga naroda, Novi zavjet govori o vjeri pojedinca koji prihvaća ili odbacuje Božju riječ. Suvremeni čovjek je pogođen raznim patnjama, a kada ne pronalazi izlaz iz neke teške situacije i kada mu molitve nisu uslišene tada se javlja kušnja vjere. Čovjek u takvoj krizi vjere može ili pokleknuti i prekinuti svaki odnos s Bogom ili može i dalje ustrajati u svojoj vjeri te ju ojačati. Krizu vjere suvremenog društva uočio je i tadašnji papa Benedikt XVI. stoga je proglasio Godinu vjere kako bi pomogao svima kojima je vjera u krizi, a i onima koji traže Boga, a još ga nisu pronašli. Mnogi smatraju da je razum taj koji koči vjeru te su uvjereni kako postoji sukob između vjere i znanosti, odnosno teologije i filozofije, budući da nemaju ništa zajedničko. Papa Ivan Pavao II. izdao je encikliku Fides et ratio – Vjera i razum u kojoj obrađuje pitanje odnosa vjere i razuma te naglašava da između vjere i razuma nema nikakvog sukoba, već se one uzajamno pomažu. Čovjek je postao sumnjičav prema svima i svemu, pa tako i prema riječima Isusa Krista, stoga traži dokaze kako bi Mu povjerovao da je svemogući. Kako bi bilo što manje nevjernika, tu je Crkva koja nam nudi spas. No i Crkvu se počelo promatrati kao običnu instituciju koja služi određenoj svrsi. Sve ju se više kritizira, konstantno joj se traže mane i smatra se staromodnom. Vjera bez Crkve nije moguća jer je Isus Krist svjetlo vjere koje rasvjetljuje sve ono mračno u čovjekovom životu. Crkva nam je važna kako bismo dalje prenosili vjeru te nas ona oslobađa raznih napasti, stoga je važno da svaki vjernik svoju vjeru učvršćuje, da ju svjedoči i da ju prenosi. |
