Postmoderna religija i potrošačko društvo

master's thesis

• Title (english): Postmodern religion and consumer society
• Author: Magdalena Dulaj
• Mentor: Stipan Tadić (mentor)
• Committee member: Antun Volenik (predsjednik povjerenstva)
• Committee member: Mijo Nikić (član povjerenstva)
• Committee member: Tadija Milikić (član povjerenstva)
• Granter: University of Zagreb; Faculty of Philosophy and Religious Studies; Zagreb
• Defense date and country: 2018-09-28, Croatia
• Scientific / art field, discipline and subdiscipline: HUMANISTIC SCIENCES; Religious Studies (Interdisciplinary Area)

Abstract

Termin postmoderno upotrebljava se, u širem smislu, za označavanje epohe druge polovice 20. stoljeća, a u užem smislu za označavanje nekih aspekata mišljenja i stvaranja te epohe. Postmoderna kao epoha koja unutar sebe ima širok spektar mišljenja i svojevrstan nazor na svijet, ostavlja po strani pitanja ljudske egzistencije kao sfere individualizacije. Može se reći da je postmoderna uvelike utjecala na stanje i razvoj suvremene religioznosti. Među znanstvenicima nema točnog suglasja o prelasku moderne u postmodernu. Procesi koji su se odvijali u moderni znatno su utjecali na dolazak postmoderne. Napredovanje društva u tehnološkom i znanstvenom smislu dovelo je do pojave sekularizacije odnosno do slabljenja utjecaja religije na modernog čovjeka. Proces sekularizacije je, nakon slabljenja religije, zahvatio politiku i društvo što je rezultiralo sve slabijim utjecajem religije na društveni život i upravljanje. U ovakvoj transformaciji društva ulogu božanstva preuzeli su svjetovni mitovi i sakralni uzori trgovine i trgovanja, dok se na mjestu svećenika i političara pojavio čovjek bogataš. U doba različitih ideoloških struja i novih religijskih pokreta javlja se apsolutiziranje onoga što nije apsolutno, a kardinal Ratzinger takvu pojavu naziva diktaturom relativizma, koji ne prepoznaje ništa kao definitivno i ne prepoznaje nikakav cilj osim ega i vlastitih želja.1 U prvom planu je osobna sreća, a individualizam postaje sebičan i okrenut isključivo samome sebi. Također ga mediji, marketing i tržište stalno mame i zavaraju, premda mu se opet često vraća kao u utočište prividne vlastite slobode. Neki, pak misle da hedonizam i narcizam nužno proizlaze iz potrošačkog individualizma, dok drugi ističu pozitivnu stranu osobne slobode i neovisnosti. Maksimalizacija masovne proizvodnje navodi potrošačko društvo da zadovoljenje svojih potreba i želja pronađe u kupnji i prolaznim zadovoljstvima. Neka od glavnih obilježja današnjice su upravo potrošačko društvo i konzumerizam.

• Keywords: postmoderna; sekularizacija; religija; potrošačko društvo; relativizam
• Language: croatian
• URN:NBN: urn:nbn:hr:260:971954
• Study programme: Title: Religious Sciences; specializations in: Religious Sciences - teaching track, Religious Sciences – scientific track; Course: Religious Sciences – scientific track; Study programme type: university; Study level: graduate; Academic / professional title: magistar/magistra religiologije (magistar/magistra religiologije)
• Type of resource: Text
• File origin: Born digital
• Access conditions: Closed access
• Created on: 2021-03-18 06:40:44