Međureligijski dijalog u Hrvatskoj od Drugog vatikanskog koncila do danas

diplomski rad

• Autor: Jasminka Krapljanov
• Mentor: Mislav Ježić (mentor)
• Član povjerenstva: Niko Bilić (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Mislav Ježić (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Antun Volenik (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet filozofije i religijskih znanosti; Zagreb
• Datum i država obrane: 2020-09-29, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Religijske znanosti (interdisciplinarno polje)

Sažetak

Nakon Drugog vatikanskog koncila i donošenja deklaracije Nostra aetate – deklaracije o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama, u Hrvatskoj dolazi do značajnijih pomaka na području međureligijskog dijaloga ali i na području dijaloga Katoličke crkve sa suvremenim svijetom. U prvom dijelu rada prikazano je teološko polazište za međureligijski dijalog i dijalog Crkve s društvom kako ga naučava Drugi vatikanski koncil i dokumenti učiteljstva Katoličke crkve. Poznajemo tri teološka polazišta za dijalog: ekleziocentrizam, inkluzivni kristocentrizam i teocentrizam. Unutar toga prikazani su doprinosi međureligijskom dijalogu pape Pavla VI. nazvanog papom dijaloga i pape Ivana Pavla II. koji je inicijativom da se u Asizu, 28. listopada 1986. godine održi velika međureligijska molitva za mir u svijetu, značajno afirmirao molitveni oblik međureligijskog dijaloga. Drugi dio rada donosi pregled značajnijih događanja u Hrvatskoj za vrijeme i nakon Drugog vatikanskog koncila te opisuje kakav su utjecaj koncilske smjernice imale na Crkvu u Hrvatskoj i hrvatsko društvo. Još za održavanja Koncila 1962. godine dolazi do izdavanja katoličkog vjerskog tiska „Glasa s Koncila“ koji ima funkciju izvještavanja o događajima s koncilskih zasjedanja. Hrvatski nadbiskup Franjo Šeper 1968. godine osniva Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije „Kršćanska sadašnjost“. Kršćanska sadašnjost djeluje i danas i afirmirala se je kao najprestižniji izdavač katoličke, ali i druge vjerske literature u Hrvatskoj. Nakon toga dolazi do tiskanja „Zagrebačke Biblije“ – prvog općeprihvaćenoga cjelovitog izdanja prijevoda Biblije na suvremeni hrvatski književni jezik. Bila je to prva Biblija do koje su ljudi u socijalističkoj Jugoslaviji mogli doći i koju su prihvatili ne samo vjernici, nego i svi drugi kojima je Biblija bila bitan dio kulturnog obzora. Ovi događaji obrađeni su s aspekta važnosti koju su oni predstavljali u odnosu na dijalog Katoličke crkve s tadašnjim društvom i na otvaranje Crkve društvu. Na kraju rada donosim izbor iz događanja na području međureligijskog dijaloga u suvremenoj Hrvatskoj državi nakon 1991. godine te pregled većih vjerskih zajednica u Hrvatskoj i njihov pogled na međureligijski dijalog.

• Ključne riječi: Drugi vatikanski koncil; Nostra aetate; papa Pavao VI.; papa Ivan Pavao II.; dijalog Katoličke crkve s društvom u Hrvatskoj; međureligijski dijalog u Hrvatskoj; Glas koncila; Kršćanska sadašnjost; Zagrebačka Biblija; dijalog s marksistima; dijalog s islamom; dijalog sa židovstvom; dijalog s istočnim religijama
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:260:899878
• Studijski program: Naziv: Religijske znanosti; smjerovi: nastavnički, znanstveni; Smjer: znanstveni; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra religiologije (mag. relig.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Zatvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2021-03-10 06:27:26