Paginacija
-
-
Filozofska misao Jeana-Paula Sartrea
-
Marjana Čaić Ovaj rad se bavi filozofijom egzistencijalizma Jeana-Paula Sartrea. Njegova filozofija želi pokazati da je čovjek projekt koji je u stalnom nastajanju. To je formulirano u iskazu da egzistencija prethodi esenciji. Sartre želi pokazati da je čovjekov život u neprestanom razvoju, a gradimo ga slobodom koja je apsolutna. Čovjek je bačen u apsurdni svijet koji mu ne daje nikakve vrijednosti, i zato ih pojedinac sam mora stvarati. Sloboda omogućava stvaranje novih vrijednosti, ali i...
-
-
Filozofske implikacije u djelu Margaret Cavendish
-
Morana Mijač Svrha ovog rada jest sistematizacija i sažetak relevantnih tema u djelima jedne od najutjecajnijih filozofkinja 17. stoljeća, Margaret Cavendish.
Osim njezine filozofije prirode, u ovom radu izložit ću i njezinu misao na temu političke i socijalne filozofije, gdje ću se ponajviše dotaknuti pitanja uloge države i oblika vlasti, te moralne filozofije i pitanja o Bogu. Filozofski opus Margaret Cavendish važan je iz nekoliko razloga. Najprije, njezina misao izlaže ranu i zanimljivu...
-
-
Filozofski aspekti u romanima F. M. Dostojevskog s naglaskom na "Zapise iz podzemlja" i "Braću Karamazove"
-
Irina Pokrovac Tragični trenutci čovjekova života postali su naročito u periodu između dva svjetska rata i velikih stradanja izvorište kako filozofskih razmatranja tako i književnosti. Patnja igra ključnu ulogu za filozofiju egzistencije jer snažno ističe vrijednost njene osnovne teze - egzistencija prije esencije – zahvaćajući čovjeka mnogo prije no što je on u mogućnosti da o njoj reflektira. Djela Dostojevskog utoliko su vrijedan primjerak filozofskog razmatranja tragedije čovjekova...
-
-
Filozofski korjeni srednjovjekovne kršćanske mistike
-
Nives Ađulović Cilj ovog istraživanja je prikazati filozofske korijene srednjovjekovne kršćanske mistike. Kao takve, okrenula sam se neoplatonizmu, odnosno jedan od glavnih nosioca misticizma je neoplatonizam, a neoplatonistička mistika prenijeta je u kršćansku tradiciju spisima Platona, Plotina, Dionizija Areopagite te Ivana Skota Eriugenea. U filozofiji, misticizam je doktrina koja drži da je sve što čovjek iskustveno doživljava samo element nadnaravnog, odnosno da je svaka opstojnost...
-
-
Filozofski problem potrage za ispravnim moralnim vjerovanjima
-
Valerija Marciuš U ovom radu problematizira se potraga za ispravnim moralnim vjerovanjima pojedinaca i zajednice. Radi razrješenja problema prikazuju se istraživačke metode koje je predložio i argumentirao filozof Elvio Baccarini. Kao ispravna metoda istraživanja za pojedince prikazana je metoda reflektivnog ekvilibrija koja se sastoji od traženja koherencije između svih vjerovanja koja su važna u moralnom rasuđivanju. U slučaju moralnog rasuđivanja u zajednici kao ispravna metoda prikazan je...
-
-
Filozofski temelji psihoterapije kroz prizmu egzistencializma
-
Anamarija Ivanković Psihoterapija i psihologija kako ju danas razumijemo postoji otkako i čovječanstvo, ali ne nužno u istom obliku. Ono što je perzistentno su pitanja o smislu života, svrsi i sreći nasuprot patnji, što bi u današnjem žargonu mogli nazvati egzistencijalnim pitanjima o samoispunjenju i postizanju mentalnog zdravlja. Ono čemu se pridaje manje pažnje su korijeni ovih dviju znanosti koji svoj fundament temelje na bogatoj filozofskoj tradiciji. Iz tog razloga se rad fokusira na pregled...
-
-
Filozofsko savjetovanje
-
Kristina Kontak Cilj ovog rada je prikazati korisnost filozofskog savjetovanja i ukazati na sve veću potrebu za takvom vrstom terapije u današnjem društvu. Filozofsko savjetovanje je jedna praktična filozofska disciplina koja nam može pomoći u pronalasku, propitivanju i postizanju životnih ciljeva. Riječ je o dosta mladoj disciplini nastaloj u Njemačkoj 1980-tih godina. Filozofsko savjetovanje provodi filozofski savjetnik ili filozof praktičar. Filozofski savjetnik je filozof koji nastoji pomoći...
-
-
Franklova logoterapija i Ivančićeva hagioterapija - neke sličnosti i razlike
-
Marina Ćavar Pomalo revolucionarna otkrića unutar logoterapije, odnosno psihijatrije, te hagioterapije, kao antropološkog pravca duhovne dimenzije čovjeka, te hodanje „po rubu“ i granicama čovjekove psihe i duha, dovode nas do pitanja, koje su sličnosti i razlike u liječenju čovjekove duše i duha. Može li se jedno s drugim poistovjetiti? Gdje su granice? Koje dobro donose čovjeku i njegovoj izranjenosti? Koja su polazišta obaju znanstvenih grana?
-
-
Gadamerova filozofska hermeneutika i zapadno društvo
-
Tina Rašić Ovaj rad analizira filozofsku hermeneutiku Hansa-Georga Gadamera u kontekstu Zapadnog europskog društva. Gadamerova filozofska hermeneutika neće iznjedriti neki novi sustav spoznaje, ali ima svoju ulogu u proširivanju spoznaje. U radu se ponajviše pokušava objasniti funkcija filozofske hermeneutike u odnosu na ono što danas zovemo duhovnim i prirodnim znanostima. Želi se ukazati na to kako je europska kultura zapravo znanstvena kultura. Rad se bavi Gadamerovim promišljanjima o...
-
-
Gilles Lipovetsky: Homo ecranis i svijet masovne potrošnje u postmodernističko doba
-
Ana Puljić U radu se razlažu problemi hiperpotrošačkog društva i konzumerizma kao društvenog fenomena. Imamo novi potrošački mentalitet koji je promijenio vrijednosti i ciljeve čovjeka. Ljudi pomalo gube sliku stvarnosti i ne vide da padaju u ruke marketinških manipulatora koji im kroz ekran nude sreću, uspješan život. Sve se više mediji okreću prema mlađoj populaciji jer se oni nalaze u razdoblju života kada još nemaju dovoljno razvijeno kritičko mišljenje i postaju laka meta. Kroz...
-
-
Gnostički temelji New age-a
-
Srećko Djaković U ovom radu nastojat će se pokazati neka zajednička načela i problemi kojima se bave gnosticizam i New age. Osim što je gnostički mentalitet prisutan u religioznosti mnogih pojedinaca, na osobit način prisutan je i u temeljima newageovskog pokreta. Neki zajednički svjetonazori o Bogu, čovjeku i svijetu upućuju na to da New age predstavlja povratak gnosticizmu jer mu je nauk gnostički. Sve gnostičke sljedbe smatraju da spasenje dolazi kroz spoznaju (gnozu). Stoga ni New age, koji...
-
-
Halucinogene droge između magije, religije i psihopatologije
-
Mateo Šime Troskot Upotreba velikog broja biljnih vrsta se veže za period od samog postanka ljudske rase, pa sve do današnjih dana. Ljudi su jednostavno koristili prirodne resurse u razne svrhe koje su ukorijenjene u svakodnevnim aktivnostima i sferama ljudskog djelovanja. Neke od njih su djelovale ljekovito, druge su upotrebljavane kao hrana i prirodna sirovina za izradu mnogih materijala, dok su neke utjecale na stanje svijesti. Biljke koje uzrokuju promjenu stanja svijesti spadaju u halucinogene biljne...
Paginacija