| Sažetak | U ovom radu želim prikazati presjek religijskih fenomena, mističnog iskustva, samo prosvjetljenja, iskustva svetoga, paranormalne pojave te općenito pojavu religioznosti u čovjeka od njegovih začetaka, pa sve do modernog doba. Na koji način se čovjek nekada i kako se danas suočava s religijskim, nadnaravnim, praznovjerjem te primjerima starije i modernije psihologije koja pokušava razjasniti kako čovjekov mozak reagira na nadnaravne događaje i da li se oni mogu u potpunosti na znanstveni način objasniti. Ono čemu posvećujem u ovome radu jesu značajke zastrašujućeg i iracionalnog iskustva pred čudnovatim nadrealnim, pred tim majestas koji pokazuje strašnu, ali istovremeno začuđujući religiozni strah i nemoć čovjeka nad nečim takvim kao što je Mysterium fascinans, odnosno Mysterium Tremendum et Fascinans. Kako religiozni čovjek nastoji se držati svojih vrijednosti u današnje vrijeme, te kakvo je njegovo životno iskustvo, kada ga uspoređujemo naspram nereligioznog čovjeka, koji ima ili nema religiozno iskustvo, koji živi u desakraliziranom svijetu ili polusakraliziranom svijetu gdje je moguće i odgajan unutar nekog religijskog sistema, ali nije ostao vjeran njemu, kakav odnos imaju ljudi prema svijetu koji žive po vjeri i oni koji nemaju tendenciju ka religijskom, već izabiru neboštvo ili neki alternativni put ka religijskom. Moderni čovjek naspram arhaičnog čovjeka ima nedostatak jer je poprilično desakralizirao svijet, i dolazi u poprilični problem kako da otkrije religijske dimenzije koje je posjedovao arhaični čovjek. Metodom usporedbe i analizom arhaičnih društava i njihovih obreda, običaja, rituala i kriptičnih, i zastarjelih religijskih ukopa, znakovlja, i simbolike, te usporedbom s modernim pristupom ka religioznom uzevši u obzir razvitak znanosti, zaključujem kako religijski fenomeni ostaju i dalje sila koju čovjek nikada neće dokraja proniknuti niti razumjeti, odnosno da ostaje dosljedno mysterium fascinans. |
