| Sažetak | Rad analizira aktualni problem pokreta feminizma trećeg vala i njegove novije pokušaje da implementira svoju ideologiju u sve područje javnog i privatnog života. Feminizam je okupirao medije, akademiju, politiku ali i zakonodavstvo. Cilj rada je pokazati da feminizam, niti izvorno, a niti sada aktualno nije puki aktivistički pokret, nego ideologija, i to takva koja pokazuje totalitaristička obilježja. Pogledom u povijest marksističke i neomarksističke filozofije će se dokazati da upravo tu feminizam nalazi svoje korijene. Nakon pada komunizma, socijalizma i marksističke misli, će tu ulogu dalje preuzeti postmodernizam koji feminizmu nadodaje i jedan skepticizam i relativizam, koji se pak često izmjenjuju s jednim apsolutizmom. Prema tome se ovaj rad i sastoji od dva glavna djela. Jednom imamo kritiku „vanjskih” karakteristika i učinaka feminizma koji nas direktno dotiču, a nalaze se u muško-ženskim odnosima, u školama, na fakultetima, u medijima itd. Drugi dio se, pak, tiče te često prešućene veze između ideologije feminizma, marksizma i postmodernizma. Tu se očituje da feminizam nije razvio nikakve vlastite vrijednosti koje bi ga obilježavale kao jedincati pokret, a to opet ukazuje na to da feminizam svoj izvor nema u sebi, nego u tuđoj misli. |
