Ivica Musa Cilj ove disertacije je kritički predstaviti jednu od temeljnih teza iz kulturno-antropološkog opusa Jana Assmanna (1938), njemačkog egiptologa i teoretičara kulture, koja se bavi s izvorima i učincima monoteizma u religijskoj i civilizacijskoj povijesti čovječanstva. Predstavljanje dijela Assmannova bogatog znanstvenog opusa u ovoj disertaciji donekle je novost u humanističkom istraživanju kulturno-religijsko-povijesnih tema na hrvatskom jeziku i njegovoj kulturi. Profesor emeritus...
Natali Hrbud Cilj je doktorskog rada Utjecaj Ivana Damaščanskoga na hrvatske renesansne pisce
bio istražiti koliko su Ivana Damaščanskoga pojedini hrvatski renesansni pisci poznavali i na
koji način percipirali i koristili u svojim djelima. Metodološki gledano, valjalo je analizirati
pojedini tekst unutar djela nekog od hrvatskih renesansnih pisaca te pokušati s obzirom na
povijesni kontekst renesanse napraviti i određenu sintezu. Naime u tu su svrhu poslužila,
određenim...
Ivica Jurišić Sakralna arhitektura ima neprekinuti slijed koji možemo pratiti do dvadesetih godina dvadesetog stoljeća. Krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća filozofija će doživjeti veliku razvoju fazu i svojim novim načinom promišljanja oblikovati svijet do naših dana. Nova promišljanja zahvatit će teoriju arhitekture, koja će uz pojavu novih materijala betona, čelika i armirano-betonske konstrukcije donijeti velike promjene. Te promjene će svoj odraz imati i na sakralnu...
Ivan Čulo Intencija ovog istraživanja jest analiza i ukazivanje na značenje i doprinos personalizma kao
filozofskog pravca i pokreta na moderno pravno oblikovanje ljudskih prava. Moderno doba
ljudskih prava smatramo razdoblje nakon donošenja Univerzalne deklaracije o ljudskim
pravima.
Personalizam kao filozofski pravac u kojem je središte 'osoba' najizrazitije se oblikovao
između dva svjetska rata u Francuskoj pod velikim utjecajem kršćanstva. To je osobito
vidljivo iz djelovanja...
