| Sažetak | Misao o vrednotama Pavla Vuk-Pavlovića prikazat će se kao temelj njegovog promišljanja o odgoju, spoznaji, stvaralaštvu, estetici i zajednici. Doživljaj kao trenutak u čovjekovoj spoznaji, prostor je u kojem čovjekova svijest spoznaje zbilju u kojoj se čovjek nalazi. Upravo u doživljaj, Vuk-Pavlović smješta ishodište filozofije vrednota jer vrednote time ulaze u naš svijet, u moje ''ja'' gdje počinje svjesnost i duševna upravljenost prema vrednoti.
U pjesničkom i filozofskom opusu vrednote veže uz govor o čovjeku, jer ih čovjek kao osoba (lice) doživljava i ostvaruje. Antropološki element u filozofiji vrednota, prerasta i vodi kroz stvaralaštvo i zajednicu u budućnost. S početkom u spoznajnoj teoriji, govor o vrednotama u filozofiji Pavla Vuk-Pavlovića, nastavlja se u čovjekovim antropološkim značajkama poput stvaralaštva, kulture, zajednice, te se određenjem u filozofiji odgoja održava za budućnost kroz odgajanje pojedinaca iz individualnih bića u bića kolektiviteta. Jer čovjek je prirodom individualno biće, a duševna narav ga usmjerava u kolektiv kako bi se ostvario s drugima sebi sličnima. U prijelazu individualnog bića u biće kolektivnih odnosa i zajednice, težište je stavljeno u odgajalačku djelatnost i ljubav, gdje lice (osoba) usvaja vrijednosti zajednice, odgaja se za razumijevanje i djelovanje prema vrednotama, te prerasta u samostalnu oformljenu ličnost. U odgajalaštvu je sadržana mogućnost zajedništva i opstanka za budućnost. Koja je određena čovjekovom mogućnošću da kao duševno biće biva odgajano prema vrednotama i vrijednostima u zajednici. Odgoj je tako upravljen na budućnost, jer je vrijednosno kumulativna djelatnost u kojoj autentična ljubav zajedništva i ljudi, stvara kulturnu baštinu za buduće generacije.
Odgojnu ideju, kao i svoja intimna promišljanja i kritike o društvu i vremenu, Vuk-Pavlović ostavlja u stihu i aforizmu u zbirkama Zov i Usplahireni stihovi. Gdje u punoj odgajalačkoj ljubavi i dobrohotnosti, sinu Stanimiru posvećuje Zov i unuku Ivanu posvećuje zbirku aforizama Usplahireni stihovi. Navedene će zbirke uz filozofska djela biti prikazane u radu kao misaono i emotivno nasljeđe kako bi od filozofije, pa do pjesama, slika Vuk-Pavlovića kao filozofa bila što potpunija, a filozofija što bliža.
U diplomskom radu, nastojat će se razmatrati etičko – moralne stavove u filozofskim i pjesničkim djelima Pavla Vuk–Pavlovića. Svoju filozofiju posvjedočio je i zauzimanjem jasnog nekonformističkog stava prema ideologijama i dehumanizirajućim vremenima. Filozofiju je živio i stvarao i potvrdio svoje razumijevanja čovjeka kao borca za vrednote. Stoga cilj ovog rada bit će razmotriti ideje i utemeljenje nauka o vrednotama u Vuk-Pavlovićevim djelima te filozofskoj i pjesničkoj baštini u uvijek aktualnim temama čovjeka, odgoja, zajednice, krize vrednota, stvaralaštva i kulture s naglaskom na utemeljenje u vrednotama kao svojevrsna protuteža modernim tendencijama i zaboravu čovjeka. |
