Modeli odnosa religije i znanosti I. G. Barboura s naglaskom na model integracije

diplomski rad

• Naslov (engleski): I. G. Barbour's models of the relationship between religion and science with an emphasis on the integration model
• Autor: Marija Bićanić
• Mentor: Petar Tomev Mitrikeski (mentor)
• Član povjerenstva: Ivan Koprek (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Dan Đaković (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Petar Tomev Mitrikeski (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet filozofije i religijskih znanosti; Zagreb
• Datum i država obrane: 2025-03-06, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: HUMANISTIČKE ZNANOSTI; Filozofija

Sažetak

U prvom dijelu rada sažeto su izneseni prapočetci i povijesno napredovanje religije i znanosti.
Slijedi kratki prikaz doticaja i ispreplitanja ova dva područja ljudske misli (tj. vjere i razuma) promatrano
unatrag kroz povijest, a posebna pažnja je stavljena na povijest razvoja znanstvene metode. U drugom
dijelu rada razmatraju se 1980-te i 1990-te kao godine koje su značajne za nastanak mnogih različitih
tipologija koje nastoje filozofski objasniti odnos religije i znanosti. Poseban naglasak je stavljen na
akademski rad Iana Graeme Barboura kao autora koji je ponudio temeljnu bazu modela s ciljem
znanstvenog opisa odnosa religije i znanosti. Detaljno se objašnjava njegova tzv. četiri modela (tj.
četverostruka tipologija): sukob, samostalnost, dijalog i integracija, zajedno s njihovim
potkategorijama. U nastavku drugog dijela ovog promišljanja detaljno se razmatra model integracije –
te njegove tri potkategorije prirodna teologija, teologija prirode i sustavna sinteza – sagledavajući ih
kao mogućnosti ostvarivanja suzvučja između vjere (u širem kontekstu religije) i razuma (kao temelj
svekolikog znanstvenog poduhvata). Takvo razmatranje otkriva da ta dva neupitno i presudno važna te
nerazdvojiva aspekta ljudskog uma (a time i čovjekovih osobnih i društvenih motivacija i aktivnosti)
ostvaruju posvemašnji i iznimno složeni doticaj u nizu pitanja od opće važnosti kako za pojedinačni
ljudski život tako i za društvo u cjelini. Međutim, bez obzira na to, pitanje integracije religije i znanosti
(kao dva područja organizirane ljudske djelatnosti od općeg značaja za društvo) u jedan sveobuhvatan
društveno prihvatljiv koncept ostaje kontroverzno, pomalo usamljeno te bez nedvojbenog akademskog
(a još manje opće-društvenog) konsenzusa, koje je k tomu još i nedovoljno akademski razgolićeno. No,
možda pomalo i paradoksalno, upravo ga to čini otvorenim za daljnja istraživanja i promišljanja
garantirajući buduću akademsku angažiranost umnika koji se tek trebaju suočiti i uhvatiti u koštac s
ovom otvorenom dilemom, kako filozofskom tako i šire-društvenom.

Sažetak (engleski)

The first part of the paper briefly presents the origins and historical development of religion and
science. This is followed by a brief overview of the contact and intertwining of these two areas of human
thought (i.e., faith and reason) viewed back through history, with special attention paid to the history of
the development of the scientific method. The second part of the paper examines the 1980s and 1990s
as significant years for the emergence of many different typologies that seek to explain the relationship
between religion and science philosophically. Special emphasis is placed on the academic work of Ian
Graeme Barbour as the author who offered the fundamental basis of the model to philosophically
describe the relationship between religion and science. His so-called four models (i.e. fourfold typology):
conflict, independence, dialogue, and integration are explained in detail, along with their subcategories.
The second part of this reflection examines in detail the integration model – and its three subcategories:
natural theology, theology of nature, and systematic synthesis – viewing them as possibilities for
achieving harmony between faith (in the broader context of religion) and reason (as the basis of the
entire scientific endeavor). Such consideration reveals that these two unquestionably and crucially
important and inseparable aspects of the human mind (and thus of man's personal and social motivations
and activities) achieve a complete and highly complex interaction in a series of issues of general
importance both for individual human life and for society as a whole. However, regardless of this, the
issue of integrating religion and science (as two areas of organized human activity of general importance
for society) into one comprehensive socially acceptable concept remains controversial, somewhat
isolated, and without an undoubted academic (and even less general-social) consensus, which is also
insufficiently academically exposed. However, perhaps somewhat paradoxically, this is precisely what
makes it open to further research and reflection, guaranteeing the future academic engagement of
thinkers who have yet to face and grapple with this open dilemma, both philosophical and broader social.

• Ključne riječi: vjera; razum; um; religija; znanost; odnos znanosti i religije; relacijski modeli; integracija
• Ključne riječi (engleski): faith; reason; mind; religion; science; relationship between science and religion; relational; models; integration
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:260:881078
• Studijski program: Naziv: Filozofija; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: diplomski; Akademski / stručni naziv: magistar/magistra filozofije (mag. phil.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2025-03-13 07:34:44