Epistemološko vrjednovanje religioznog iskustva u viziji postsekularizma Bertranda Russella
Epistemološko vrjednovanje religioznog iskustva u viziji postsekularizma Bertranda Russella
Bruno Matos
Istraživanje u doktorskoj disertaciji vodilo se metodom kritičke analize prema kojoj se pristupilo fenomenu epistemološkog vrednovanja religioznog iskustva u viđenju postsekularizma Bertranda Russella. Disertacija je podijeljena u pet poglavlja u kojem zadnje, peto poglavlje predstavlja sintezu cjelokupnog kritičko-problemskog metodičkog pristupa ovom istraživanju. U skladu s time, ovo istraživanje sadrži dva problema u nedovoljnoj mjeri aktualiziranima u domaćim...
Etika Paula Tillicha i njezine implikacije u poslovnoj etici
Etika Paula Tillicha i njezine implikacije u poslovnoj etici
Nediljka Rogošić
Tema ovoga rada je Etika Paula Tillicha i njene implikacije u poslovnoj etici. Rad je nastao s ciljem da se istraže, analiziraju i predstave glavna područja Tillichova rada, usustavi Tillichova etika s obzirom na različite izvore, odnosno područja njegova interesa, utvrde sastavnice Tillichove etike, utvrde implikacije Tillichove etike u poslovnoj etici, usporede misli drugih autora o etici i njenom odnosu s religijom s Tillichovim promišljanjima te istraži kakva je...
Filozofija prakse: nastanak, utjecaj, posljedice
Filozofija prakse: nastanak, utjecaj, posljedice
Robert Đidara
Ovaj rad usmjeren je na istraživanje nastanaka, utjecaja i posljedica djelovanja filozofske grupe Praxis. Radi se o filozofskom pravcu koji je 60-ih i 70-ih godina bio prepoznatljiv u međunarodnim intelektualnim krugovima zahvaljujući prvenstveno vođenju Korčulanske ljetne škole i filozofskog časopisa Praxis. U okviru ljetne škole i filozofskog časopisa razvijali su "stvaralački" marksizam spram dogmatskog marksizma sovjetskog tipa. U posljednjih desetak godina kod nas je...
Filozofsko-teološki korijeni pojma solidarnosti u misli Ivana Pavla II.
Filozofsko-teološki korijeni pojma solidarnosti u misli Ivana Pavla II.
Miroslav Čadek
Iskustvo postojanja i djelovanja zajedničko je svim ljudima, i pomoću toga iskustva učimo o našoj ljudskoj naravi i njenoj složenosti. Činjenica da čovjek živi i postoji zajedno s drugima upućuje nas na stvarnost koju zovemo ''zajednica'' ili ''društvo''. Cilj bivanja i zajedničkog djelovanja je opće dobro. Briga za ljude nije samo filozofsko ili sociološko pitanje nego i religijsko, odnosno, još preciznije, teološko pitanje. Kao odgovor na teške i složene prilike...
Melankolija, ludilo i ljudska narav u političkoj filozofiji Thomasa Hobbesa
Melankolija, ludilo i ljudska narav u političkoj filozofiji Thomasa Hobbesa
Kristina Polegubić
Thomasa Hobbesa su trajno obilježile dvije tvrdnje, koje ujedno predstavljaju okvir za istraživanje njegova političkog opusa: jedna kaže da je čovjek čovjeku vuk, a druga da u prirodnom stanju, dakle u stanju bez političke vlasti, vlada rat svih protiv svih. Iako Hobbes niti na jednom mjestu u svojim djelima nije eksplicitno odredio čovjeka prirodnog stanja kao čovjeka-vuka, pojam homo lupus je postao glavni epohalni i antropološki pojam kojim započinje svako ozbiljno...
Prazni termini u Aristotelovoj logici
Prazni termini u Aristotelovoj logici
Igor Martinjak
U ovoj disertaciji argumentiram da Aristotelova silogistika omogućuje valjano zaključivanje u jeziku u kojemu se pojavljuju prazni termini. Standardno se tvrdi da silogistika primijenjena nad jezikom s praznim terminima omogućuje nevaljane zaključke i/ili da je sama silogistika zamišljena kao logika za takav fragment jezika u kojemu nisu dopušteni prazni termini. Kroz disertaciju pokazujem da mnoge logičke stavke iz Aristotelova korpusa ne možemo razumjeti ako ne dopustimo...
Problem teleologije i slobode unutar Spinozinog determinizma
Problem teleologije i slobode unutar Spinozinog determinizma
Miroslav Fridl
U radu sam se suočio s problemom kompatibilnosti ljudske teleologije i slobode u smislu sposobnosti izbora sa Spinozinim determinističkim sistemom. Spinoza je, vodeći računa o cvatućoj znanstvenoj revoluciji ali i nukan prosvjetiteljskim motivima, nastojao izgraditi sistem koji će svojom deduktivnošću i izvjesnošću biti dovoljno uvjerljiv njegovim čitateljima da ga prihvate počevši od prvih premisa pa sve do njihovih implikacija na čovjekov praktični život. U takvom...
Teološko-filozofsko poimanje obitelji u naučavanju Karola Wojtyle
Teološko-filozofsko poimanje obitelji u naučavanju Karola Wojtyle
Jadranka Ažić
Naš rad prikazuje poimanje čovjeka i obitelji u personalističkoj filozofiji i teološkoj antropologiji Karola Wojtyłe/Ivana Pavla II. te utjecaj njegove teološke misli na shvaćanje obitelji za vrijeme njegova pontifikata. Personalistička antroplogija i analize ljubavi koje je Wojtyła razradio u svojim glavnim filozofsko-teološkim djelima temelj su za promišljanje o obitelji, tj. poimanje obitelji kao communio personarum. Personalističko poimanje obitelji vodi konzekventno i...
Uloga finalnosti u shvaćanju bitka kod hrvatskih neoskolastika
Uloga finalnosti u shvaćanju bitka kod hrvatskih neoskolastika
Kata Lamešić
Doktorska disertacija u četiri dijela proučava djela hrvatskih neoskolastika o ulozi finalnosti u shvaćanju bitka. Prvi dio definira pojmove finalnosti i bitka u povijesnom prikazu s analizom uloge finalnosti u shvaćanju bitka kod Aristotela i Tome Akvinskoga zbog njihova utjecaja na neoskolastičku filozofiju. Drugi dio prikazuje elemente finalnosti u shvaćanju bitka u filozofijama hrvatskih neoskolastika: J. Stadlera, A. Bauera, V. Keilbacha, S. Zimmermanna, I. Kozѐlja i M....
Utjecaj Ivana Damaščanskoga na hrvatske renesansne pisce
Utjecaj Ivana Damaščanskoga na hrvatske renesansne pisce
Natali Hrbud
Cilj je doktorskog rada Utjecaj Ivana Damaščanskoga na hrvatske renesansne pisce bio istražiti koliko su Ivana Damaščanskoga pojedini hrvatski renesansni pisci poznavali i na koji način percipirali i koristili u svojim djelima. Metodološki gledano, valjalo je analizirati pojedini tekst unutar djela nekog od hrvatskih renesansnih pisaca te pokušati s obzirom na povijesni kontekst renesanse napraviti i određenu sintezu. Naime u tu su svrhu poslužila, određenim...
Utjecaj personalizma na moderno pravno oblikovanje ljudskih prava
Utjecaj personalizma na moderno pravno oblikovanje ljudskih prava
Ivan Čulo
Intencija ovog istraživanja jest analiza i ukazivanje na značenje i doprinos personalizma kao filozofskog pravca i pokreta na moderno pravno oblikovanje ljudskih prava. Moderno doba ljudskih prava smatramo razdoblje nakon donošenja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Personalizam kao filozofski pravac u kojem je središte 'osoba' najizrazitije se oblikovao između dva svjetska rata u Francuskoj pod velikim utjecajem kršćanstva. To je osobito vidljivo iz djelovanja...